Google Pixel 9 手機的維修簡直就是一場惡夢
2024 年 9 月 2 日
影片：Problemi bogataša
2024 年 9 月 2 日Mate Kapović, autor Jezičnog savjetnika za 21. stoljeće: Vrijeme je da hrvatski jezik lingvistički konačno dovedemo u 21. stoljeće i da se o njemu govori na znanstven i suvremen način
WordPress
Danas (07:00)
WordPress
Recept za jezikovu juhu
Iako je namjerno nazvana jezičnim savjetnikom, ona se razlikuje od uobičajenih ‘savjetnika’, koji obično samo nabrajaju što pojedini autor smatra ‘dobrim’, a što ‘lošim’, bez ikakvih pravih objašnjenja ili razlogâ. Dodatno, ljudi koji se inače bave jezičnim ‘savjetima’ vrlo često nisu uopće upućeni npr. u povijest jezika i onda progone riječi ili oblike koje su koristili još Gundulić ili Marulić ili im se ne sviđa, recimo, oblik ‘posla’ u frazi ‘gledati svoja posla’, jer ga ne znaju objasniti, pa ga progone iako je riječ o arhaizmu još iz praindoeuropskoga.
Knjiga je stvarno namijenjena svima ‒ prije svega laicima zainteresiranima za jezična pitanja. No neka će poglavlja, npr. ona o ‘č & ć’, ‘ije & je’ i naglasku, biti vrlo zanimljiva i učitelji(ca)ma i profesori(ca)ma hrvatskoga u osnovnim i srednjim školama jer jednostavno, ali detaljno i zanimljivo, objašnjava situaciju u Hrvatskoj te kako te probleme najbolje prezentirati na nastavi uz mnoštvo primjerâ i savjetâ. Nažalost, iz osobnog iskustva znam da većina učitelj(ic)â i profesor(ic)â nema priliku to na takav jednostavan način naučiti na fakultetu ‒ a i sama narav dotičnih problema je komplicirana jer treba poznavati povijest jezika, dijalektologiju i akcentologiju da bi se to doista razumjelo. Mate Kapović za tportal.
Slične vijesti
05.07. (14:00)
Jezik nam je nešto službeniji nego što je bio
WordPress Kapović: Briga o hrvatskomu jeziku ne bi se trebala pokazivati šupljim i nepotrebnim zakonima, nego istraživanjem i stvaranjem novih resursa
Nije jasno čemu dizanje spomen-ploče zakonu za koji ne znamo kakve koristi od njega uopće imamo s obzirom da njime nije ništa postignuto, a čak i simbolički je dosta smiješno da se tolika strka radi oko zakona o hrvatskom jeziku u zemlji koja se zove Hrvatska i u kojoj je hrvatski službeni jezik ne samo od 1991, nego po ustavu još od 1974. Čini se da iza svega toga stoje dnevnopolitički razlozi, kako se u kuloarima i govori – jer jezičnih razloga za sve to sasvim sigurno nema – rekao je Mate Kapović za Novosti. Zakon ionako neće ulaziti u književno stvaralaštvo i privatni govor, nego će se odnositi na službenu upotrebu hrvatskog jezika. Primjerice, strane tvrtke svoje nazive najprije će morati pisati na hrvatskom, a tek onda na svom jeziku. Sankcija neće biti, nego je naglasak na edukaciji kroz školski sustav.
28.06. (00:00)
Biseri rasuti po cijelom svijetu
WordPress Hrvatski jezik službeni je i u mjestima izvan Lijepe Naše
U Bosni i Hercegovini hrvatski je jedan od tri službena jezika. Status službenog jezika ima i u Gradišću, austrijskoj pokrajini. Vjeruje se da gradišćanskohrvatski govori oko 50.000 ljudi. Gradišćanskohrvatski pisani jezik temelji se uglavnom na lokalnom čakavskom dijalektu s nekim utjecajima drugih hrvatskih dijalekata koji se govore u Gradišću. Hrvatski jezik govore i Hrvati u Vojvodini, kao i Moliški Hrvati u Italiji. Također i u rumunjskim mjestima Carașova (Krašovani) i Lupac. Za naš je jezik vezano još zanimljivosti, a jedno od njih je da se prvi put spominje – 1275. u dokumentu “Istarski razvod”. Croatia Week/Večernji
13.03. (19:00)
Kužiš spiku, ne
WordPress Zakon o hrvatskom jeziku: Pravne norme teško da mogu utjecati na upotrebu jezika
Može li se upotreba jezika uopće regulirati “odozgo”, odredbama, propisima i zakonima? Samostalna je Slovenija 2004. donijela Zakon o javnoj upotrebi slovenskog jezika, koji djeluje kao direktna inspiracija za ovaj hrvatski. Između redaka hrvatskoga Zakona lako je iščitati strah od famoznih posezanja iz Srbije, koji desničarski establišment proizvodi i pumpa već barem tri decenije. Naravno, činjenica da je ksenofobija i strah od “kontaminacije” jezika jedan od glavnih pokretača jezičnog zakonodavstva, ne znači da jezik “siguran” od transformacija, asimilacije ili čak nestanka. U vremenu novih medija, granice između hrvatskog i tri najbliža mu jezična standarda, sasvim u skladu sa strahovima konzervativnih jezikoslovaca, vjerojatno su najtanje što su bile u postjugoslavenskoj eri. Međutim, transformacije o kojima je riječ ne proizlaze ni iz kakvih Deklaracija, propisa, i uopće politika “odozgo” – nego iz popularne kulture i društvenih mreža, te kulturno-medijskog krajolika koji seže šire i od Hrvatske i od famozne regije. Dinko Kreho za Kulturpunkt.
07.02. (23:00)
Blaženi hrvatski jezik
WordPress Najčešće pogrešno korištene riječi u hrvatskome jeziku
U medijskom prostoru vrlo često se može čuti kako netko govori: Šta vi kažete na to? Šta to znači? Dakle, ispravno je govoriti ŠTO. Druga stvar je pleonazam – Gomilanje suvišnih izraza istih ili bliskih značenja. Evo nekoliko primjera: No međutim – ili samo veznik NO ili samo prilog MEĐUTIM, zatim “Kako i na koji način” – ili KAKO ili NA KOJI NAČIN, ne treba oboje. Isto je i s izrazima “oko desetak”. Ili desetak ili oko deset. Nadalje, ne kaže se “zato jer” već “zato što”, a može i samo “jer”. “Hvala lijepo” je također pogrešno, ispravno je “hvala lijepa” jer je hvala u ženskom rodu. I ne može “neznam” već “ne znam”. Mnoge zbunjuje kad se koriste riječi “sljedeći” i “slijedeći”. Prvi se izraz koristi kad govorimo o nečemu što slijedi, kad je nešto nakon nečeg, a “slijedeći” dolazi od riječit slijediti, dakle slijedeći nekog. Ostalo donose Savjeti.
06.11.2023. (17:00)
Morali su se prvo izboriti da mogu slobodno govoriti
WordPress Saga o jeziku 4: Fetišizacija standarda
Za razliku od nestandardnih varijanti, standard mora pokrivati manje-više sve situacije u kojima bi se jezik mogao koristiti, posebno one formalne. Standardizacija je stoga proces minimiziranja razlika u jezičnoj uporabi, kako bi se smanjila mogućnost višestrukoga tumačenja. Dok u nekima zemljama postoji institucija koja se bavi kodifikacijom standardnoga jezika, npr. Francuska akademija, u drugih se taj proces provodi spontano, kroz prestižnu uporabu, kao u engleskome. Standardni jezik učimo u školi, a kako je to prvenstveno jezik pisma, temeljen dobrim dijelom na književnoj tradiciji, naziva ga se i književnim jezikom (iako to nije ispravan termin). U saboru je do 19. stoljeća službeni jezik bio latinski, svakodnevni govor gospode i plemstva njemački, dok je standard povijesno i društveno-politički uvjetovan. Zasnovan je na novoštokavštini zapadno-hercegovačkoga tipa, koja u doba ilirskoga preporoda teži postati standardnom na čitavome štokavskom području. Saša Kresojević za lokalni portal.
24.09.2023. (19:00)
Blentavi televizijski prevodi ponekad su zabavni, ali uglavnom iritiraju
WordPress “Osobnost” hrvatskog jezika
- U nas i televizija ima osobnost. Tako kažu naši prevoditelji. Ne znam što bi u duhu svega hrvatskoga trebala značiti “televizijska osobnost”, a ni koje “osobnosti” dobivaju plaću za takve prevode. Čak i Google prevodi “television personality” kao “televizijska ličnost”. Ali, avaj, “ličnost” smrdi po srpskom pa radije napravimo autogol nego da koristimo mrske riječi koje stoljećima žive ko uljezi u našem jeziku.
- Hrv. jezični portal (HJP) “osobnost” definira kao “ukupnost odlika koje čine izuzetnost i neponovljivost osobe, karakteristični način na koji osoba razmišlja, osjeća i ponaša se i koji čini vlastiti stil života”. Sličnu definiciju daje i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, a kao istoznačnica dopuštena je i “ličnost”. I eto nas opet kod nesretne riječi “lice” koja u nevinom obliku znači “prednja strana glave od čela do brade”, a u poganom obliku “srp. osoba, vojno lice, pov. u SFRJ, profesionalni vojnik” (HJP). Zato smo npr. pod hitno izbacili “ličnu kartu” i uveli “osobnu iskaznicu”, premda je na njoj nečije lice, lik, a ne opis karaktera, ponašanja, načina života i sklonosti japanskoj poeziji. Radiogornjigrad
25.02.2023. (18:00)
“Enter the bitch”
WordPress Jezične pogreške u prijevodima s hrvatskog na engleski: “Shrimp on the way home”
Britanac Paul Bradbury, direktor Total Croatia Newsa i autor knjige “Croatia: A Survival Kit for Foreigners”, koji živi u Hrvatskoj već 20 godina, objavio je video na svom YouTube kanalu i u njemu nabrojio 15 šašavih pogrešaka koje Hrvati čine u prijevodu na engleski jezik.
- plaža – bitch
- ručni rad – free hand job
- gulaš s tjesteninom – gulas with celebrity
- punjena paprika – papric punishment
- burek od zelja – burek with desire
- pašteta od jetrica – suffering for liver
- škampi na domaći način – shrimp on the way home. Index
22.01.2023. (20:00)
Kultura nečitanja, nekultura izražavanja
WordPress Učenici znaju računati, ali se ne znaju izražavati na hrvatskom jeziku
Od oko 3830 učenika petih razreda koji su u listopadu pisali prve Nacionalne ispite, njih 6,6% (oko 250) nije položilo ni osnovnu razinu hrvatskog jezika, 2,9% nije položilo matematiku, a 3,8% nije prošlo test iz prirode i društva. Većina učenika prošla je testove s osrednjim uspjehom: bolje su napisali matematiku i PiD od hrvatskog jezika. 24sata “Važnost čitanja kao zlatnog puta do pravilnog i moćnog izražavanja gubi bitku u nastavi jer više ne možeš naći učenika koji će doista pročitati lektiru. Gledajući s razine videoigrica, ovo je rat obrazovanja i neobrazovanja u kojem, nažalost, pobjeđuje neobrazovanje. A rad u prosvjeti postao je uzaludan, Sizifov posao”, kaže profesorica hrvatskog jezika Maja Milošević iz Dubrovnika i nastavlja: “Tinejdžere ništa ne zanima, ni o čemu nemaju mišljenje. Veliki problem je u njihovoj nepismenosti, izražavanje im čine kratice jer tako skraćuju vrijeme pisanja i ne muče mozak duže od nekoliko sekundi.” Dubrovački
07.03.2022. (14:00)
Jezični savjet
WordPress Institut za hrvatski jezik: U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom. Zelenski ili Zelenskij?
Dakle, ispravno je Zelenski (bez “j”), genitiv Zelenskoga.
Potaknuti čestim medijskim upitima o načinu pisanja ukrajinskih toponima zbog novonastale situacije Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje preporučuje da se ukrajinski toponimi navode prema ukrajinskome, a ne prema ruskome jeziku. Iskazujući solidarnost s ukrajinskim narodom znanstvenici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pozivaju sve medijske kuće u Hrvatskoj da se u svojim izvješćima služe ukrajinskim imenima gradova i naselja: Kijiv (uz tradicionalni naziv Kijev), Ljviv, Harkiv, Dnjipro, Odesa, Doneck, Družkivka, Zaporižja, Krivi Rih, Mikolajiv, Mariupolj, Luhansk, Makijivka, Izmajil, Vinicja, Simferopolj, Sevastopolj, Herson, Poltava, Černihiv, Čerkasi, Sumi, Horlivka, Žitomir, Kamjanske, Kropivnicki, Hmeljnicki, Rivne, Černivci, Kremenčuk, Ternopilj, Ivano-Frankivsk, Luck, Bila Cerkva, Kramatorsk, Melitopolj, Kerč, Nikopolj, Slovjansk, Berdjansk, Sjeverodoneck, Alčevsk, Užhorod, Pavlohrad. IHJJ, 1.3.2022.
